U radu “Exprimental evidence of the effects of LLM versus web search on depth of learning” navodi se sljedeće:
“…učenje iz LLM sažetaka može dovesti do plićeg razumijevanja teme nego učenje putem standardnog pretraživanja”. Do tog plićeg znanja dolazi zbog same prirode LLM-ova: oni informacije prikazuju pojedinačnih poveznica. Time korisnicima onemogućuju aktivno pronalaženje i uspoređivanje izvora te samostalnu sintezu informacija, što postoji kod klasičnog pretraživanja.
Zbog toga, kada kasnije oblikuju neki savjet o temi na temelju onoga što su pronašli, osobe koje uče iz LLM sažetaka osjećaju manju uključenost u proces i, još važnije, njihovi su savjeti manje originalni i manja je vjerojatnost da će ih netko prihvatiti. Rezultati sedam online i laboratorijskih eksperimenata (n = 10.462) podupiru ove tvrdnje te, primjerice, pokazuju da sudionici procjenjuju svoje znanje plicim, čak i kada su LLM sažeci u stvarnom vremenu dali poveznice na izvore. U radu se raspravlja i o implikacijama nalaza za aktualna istraživanja o prednostima i rizicima LLM-ova, kao i o ograničenjima samog istraživanja.” (link na izvorni članak: https://academic.oup.com/pnasnexus/article/4/10/pgaf316/8303888?login=false)
Jedno od načela razvoja vještina jest da najbolje učimo kada smo aktivno uključeni u gradivo koje pokušavamo savladati. Kada o nekoj temi učimo barem pretražujući Google, suočavamo se s puno više trenja i moramo prolaziti kroz mnoge poveznice, čitati izvore informacija te ih sami tumačiti, analizirati i sintetizirati.
Nažalost, to se najčešće ne događa kada koristimo LLM-ove. Cijeli proces odrađuju oni, pretvarajući učenje (iz aktivnog) u pasivni proces.
Mnogi to znaju i razumiju, no ipak odabiru liniju manjeg otpora.
Zašto? Zbog priče o škorpionu i žabi: “To mi je u prirodi.”
I jer smo kognitivni škrtci.
I druga su istraživanja došla do sličnih zaključaka.
Jedno od njih je “utvrdilo da ljudima koji vjeruju u točnost AI alata s vremenom oslabljuju vještine kritičkog mišljenja”.
Drugo je “povezalo studente koji se uvelike oslanjaju na ChatGPT s gubitkom pamćenja i padom ocjena”.
U trećem se pokazala značajna negativna povezanost između česte upotrebe AI-alata i sposobnosti kritičkog mišljenja, pri čemu je taj odnos posredovan povećanim kognitivnim rasterećenjem.
Što slijedi? Kolaps znanja (eng. knowledge collapse). Googlajte!
